Slavonski kulen

kulen naslovna

Slavonski kulen je hrvatski orginalni suhomesnati proizvod nastao sušenjem na dimu svinjskog crijeva koje je nadjeveno smjesom začina i fino isjeckanog odabranog mesa svinje posebno uzgojene za izradu slavonskog kulena. Ovaj proizvod zbog načina proizvodnje i pripreme te samog područja na kojem je njegova proizvodnja proglašen proizvodom iznimne važnosti za regiju Slavonije i Baranje kao proizvod koji je obilježio svojim postojanjem povijest, tradiciju i kulturu življenja tog područja. Slavonski kulen je zaštitni znak Slavonije.

Povijest i izrada kulena:
Prije otprilike tri stoljeća «slijepo crijevo» svinje ili takozvana kulenica počela se nadjevati brižno odabranim i začinjenim najboljim dijelovima mesa. Svinja mora biti stara od jedne do dvije godinei teška 140-160 kg, pravilno hranjena. Za kulen se odabiru prvenstveno leđni dijelovi mesa, a tek zatim but, plećka ili vrat. Mesu se doda i nešto tvrde leđne slanine. Meso se mora dobro ohladiti i ocijediti (na 5oC, 1-2 dana), a zatim se melje ili još bolje istno nasjecka nožem. Od začina mesu dodajemo sol, češnjak i brižno odabranu crvenu papriku (po želji i nešto ljute). U ovom plemenitom zalogaju skrivene su i male tajne. Mesna se masa dobro izradi (izmiješa) i ostavi odležati nekoliko sati, zatim se proba ukus i puni crijevo. Kulen mora ležati 8 dana u usoljenom mesu, a zatim se dobro poveže uzicom i stavlja na hladni dim od bukovine, grabovine ili jasena. Dovoljno ga je prodimiti desetak puta (svaki drugi dan). Zbog debljine traži i posebne uvjete zrenja. Dobro mu godi temperatura oko 16oC, a vlaga zraka 75-85%. Treba ga čuvati u hladnoj, mračnoj i prozračnoj prostoriji zaštičenoj od insekata i glodavaca.
Kulenova seka:

Masa za kulen se nadjene u debelo, ravno svinjsko crijevo. Budući je puno tanja od kulena brže sazrije za upoterbu.
(Kod starih Slavonaca često se rabi i naziv kulin ili kuljen.)

Pročitajte još: